Madeži su uobičajene oznake na koži koje se mogu pojaviti pri rođenju ili nedugo nakon rođenja. Zapravo, s madežima se susrećemo od rođenja i najranijeg djetinjstva, pa sve do odrasle i najstarije životne dobi. S nekima se rodimo, neki se kontinuirano pojavljuju kroz život, a postojeći madeži mogu se i mijenjati.
Dok je većina madeža bezopasna, važno je znati razlikovati benigne od potencijalno malignih madeža. Stoga ćemo u ovom blogu objasniti što su zapravo madeži, koje sve vrste madeža postoje te vam dati temeljni savjet kako razlikovati benigne od zloćudnih madeža.
Madež (ili nevus) je obojena mrlja ili oznaka koja se pojavljuje na koži. Može varirati u veličini, obliku, teksturi i boji (najčešće su u pitanju crni madeži, smeđi madeži ili crveni madeži) te se može pojaviti bilo gdje na tijelu. Postoje dvije glavne kategorije madeža, a to su pigmentirani madeži i vaskularni madeži.
Pigmentirani madeži nastaju zbog prekomjernog rasta pigmentnih stanica u koži. Neki od najčešćih pigmentiranih madeža su melanocitni madež, Café-au-Lait mrlje te Mongolske pjege.
Melanocitni madež, poznat i kao melanocitni nevus ili jednostavno madež, česta je vrsta kožne lezije koja nastaje kada stanice koje proizvode pigment, nazvane melanociti, rastu u nakupinama ili skupinama. Ovi madeži su obično smeđe ili crne boje, a mogu varirati u veličini, obliku i teksturi.
Melanocitni madeži obično su benigni i bezopasni, ali povremeno mogu pretrpjeti promjene ili razviti atipične značajke koje mogu zahtijevati liječničku pomoć. Stoga je važno pratiti madeže radi bilo kakvih znakova promjena, kao što su asimetrija, nepravilni rubovi, promjene boje ili veličine ili svrbež i krvarenje. Ove promjene mogu biti pokazatelji potencijalnog rizika i mogu zahtijevati intervenciju od strane dermatologa.
Café-au-Lait madeži su zapravo svjetlosmeđe mrlje na koži. Café-au-Lait mrlje obično su bezopasne, ali ako su velike ili se povećavaju, definitivno se treba obratiti dermatologu.
Mongolske pjege su plavkasto-sive mrlje koje se često nalaze na donjem dijelu leđa ili stražnjici dojenčadi. Radi se o bezopasnim madežima koji s vremenom izblijede i nestanu.
Vaskularni madeži su posljedica nepravilnih krvnih žila te se mogu pojaviti kao ružičasti, crveni ili ljubičasti tragovi na koži. Uobičajene vrste vaskularnih madeža uključuju hemangiome te vatreni nevus, poznat i kao rodin ugriz ili mrlja boje crvenog vina.
Hemangiomi su uzdignuti, crveni madeži uzrokovani prekomjernim rastom krvnih žila, a mogu biti površni ili duboki. Dok je većina hemangioma bezopasna i nestaje sama od sebe, preporučuje se liječnička procjena za one velike ili one koji brzo rastu.
Vatreni nevus su ravni, ružičasti ili crveni madeži koji ostaju cijeli život. Uzrokuju ih proširene krvne žile blizu površine kože. Radi se o bezopasnim biljezima na koži, ali mogu zahtijevati liječenje iz kozmetičkih ili medicinskih razloga.
Razlikovanje benignih i malignih madeža ključno je za rano otkrivanje i odgovarajuće liječenje. Stoga, evo temeljnog savjeta koji će vam pomoći razlikovati dobroćudne od zloćudnih madeža, s tim što moramo naglasiti da samo kvalificirani zdravstveni djelatnik može točno dijagnosticirati i razlikovati benigne od malignih madeža. Ono što vi možete jest poslušati naš savjet, a taj je – Promatrajte promjene na vašoj koži!
Pratite sve promjene u veličini, obliku, boji ili teksturi madeža. Brzi rast, nepravilni rubovi ili krvarenje mogu biti znakovi upozorenja na potencijalno zloćudni madež. Isto tako, madeži koji su se pojavili na vašoj koži nakon 30. godine predstavljaju svojevrstan rizik od zloćudnih oboljenja tako da je potrebno odmah reagirati i dogovoriti pregled kod dermatologa kako bi se odagnala sumnja na zloćudnost madeža.
Ako ste zabrinuti zbog madeža, bitno je konzultirati se s dermatologom ili zdravstvenim stručnjakom za temeljitu procjenu. Oni mogu procijeniti karakteristike madeža i preporučiti odgovarajuće korake, a jedan od tih koraka može biti uklanjanje madeža.
U nekim slučajevima dermatolog može obaviti biopsiju kako bi analizirao tkivo madeža na bilo kakve znakove malignosti. Biopsija uključuje uzimanje malog uzorka madeža za laboratorijsko testiranje.
Dermoskopija je neinvazivna tehnika koja dermatolozima omogućuje pregled madeža uz pomoć dermatoskopa koji omogućuje povećanu sliku. Ova tehnika pomaže u procjeni specifičnih značajki koje mogu pomoći u razlikovanju benignih od malignih madeža.
Kao što ste mogli pročitati u tekstu, nismo se usredotočili na samopreglede, individualne dijagnostike ili isprazne savjete te smo naš tekst fokusirali samo na jednu točku, točku koja vam može spasiti život!
Zbog toga vas pozivamo da se ne oslanjate na vlastitu procjenu ili internetske izvore već čim primijetite neku promjenu na madežu ili na koži, dogovorite dermatološki pregled madeža u Poliklinici Kvaternik i tako pokažite odgovornost prema sebi i svojim najmilijima. Naši specijalisti dermatolozi će pregledati madež te u suradnji s vama dogovoriti daljnje korake, ako isti budu potrebni.
Za kraj, upamtite, većina madeža je bezopasna i ne zahtijeva liječenje. Međutim, uvijek je pametno posavjetovati se sa stručnom osobom ako primijetite bilo kakve promjene ili ste zabrinuti u vezi s madežom. Dermatološki pregled će vam donijeti ispravnu dijagnozu, odagnati zabrinutost te riješiti neizvjesnost. Stoga, ne oklijevajte ako sumnjate na promjene na vašoj koži i madežima, već zakažite dermatološki pregled u Poliklinici Kvaternik.